Njegošev mauzolej na Lovćenu

Na planini Lovćen, na Jezerskom vrhu (1.660 metara nadmorske visine), po želji Petra II Petrovića Njegoša, još za njegovog života, podignuta je kapelica. Njegošev amanet – da u njoj počiva – ispunio je knjaz Danilo, iznijevši sa najviđenijim Crnogorcima njegove posmrtne ostatke na vrh, u carstvo munja.

No, nijesu samo munje remetile vladičin miran san. Jezerski vrh, naime, bio je prvo meta Turaka, a potom i Austrougara, koji su 1916. godine kapelicu sravnili sa zemljom. Kroz devet godina, podignuta je nova, a u novije doba rođena je ideja o gradnji monumentalnog spomenika po projektu vajara Ivana Meštrovića.

Otud, 1974. godine, na Jezerskom vrhu otvoren je mauzolej. Da bi se stiglo do njega, od Cetinja treba preći dvadesetak kilometara puta, a onda i savladati 461 stepenik. I taj put, hodočašće, poseban je doživljaj.

Mauzolej vladike Danila na Orlovom kršu

Na brdu Orlov krš, koje se uzdiže nad gradom i dominira jugozapadnim dijelom Cetinjskog polja, 1896. godine podignut je mauzolej rodonačelnika dinastije Petrović – Njegoš, vladike Danila.

Mauzolej je izgrađen po ideji i nacrtu knjeginje Jelene, uz saradnju sa francuskim arhitektom Fruseom i vajarom Votijerom.

Na samoj ivici platoa, ispod baldahina kojeg nose četiri stuba, položen je kameni sarkofag, na čijoj su gornjoj ploči u plitkom reljefu, predstavljeni simboli duhovne i svjetovne vlasti vladike Danila. Na istočnoj strani sarkofaga, u kružnom medaljonu, apliciran je bronzani reljef vladičinog lika u profilu.

Do mauzoleja i platoa, sa kojeg se pruža izvanredan panoramski pogled na istorijsko jezgro Cetinja, vodi asfaltni put.

Biljarda

Njegoševa rezidencija, poznata kao Biljarda, nalazi se u neposrednoj blizini Cetinjskog manastira. Izgrađena je 1838. godine po planu ruskog emisara Jakova Ozereckovskog i uz znatnu pomoć Rusije. U početku je nosila naziv Nova kuća, ali je ubrzo dobila novo ime - Biljarda po Njegoševom bilijaru.

Osnovni arhitektonski koncept Biljarde odgovara izgledu jednostavnog srednjevjekovnog zamka. Izdužena pravougaona kamena građevina na sprat, izuzetno skromne obrade, pokrivena olovom, ograđena je visokim kamenim zidom sa okruglim kulama na uglovima i kapijama na svakoj strani. Za vrijeme u kojem je podignuta, Biljarda je bila impresivno zdanje. Dužinom većom od 70 metara, uz širinu od 7.5 metara, sa 25 prostorija (11 na prizemlju i 14 na spratu), ostavljala je snažan utisak na posjetioce.

Dio prostorija, Petar II Petrović Njegoš koristio je za lične potrebe, a veći broj njih bio je namijenjen Senatu, perjanicima i drugim državnim organima. Kao rezidencija, Biljarda je služila i Njegoševim nasljednicima – knjazu Danilu, a zatim nakratko i knjazu Nikoli.

Svojevremeno, u Biljardi je radila Njegoševa štamparija, osnovana 1834. godine, a potom bogoslovija, gimnazija i djevojački institut. Početkom prošlog vijeka, korišćena je za smještaj ministarstava, a između dva svjetska rata za potrebe vojnih ustanova.

Dvor kralja Nikole

Gradnja Dvora kralja Nikole I Petrovića okončana je 1867. Godine, a objekat danas dominira okolinom Dvorskog trga, u samom srcu istorijskog jezgra Cetinja.

Svojim izgledom, enterijer dvora bio je prilagođen i rezidencijalnom i porodičnom životu. Odlikuje ga prigušena raskoš kod koje dominira ukus secesije. U enterijeru, posebno se ističu podovi u parket mozaiku, zidovi presvučeni svilenim tapetama, tavanice ukrašene bogatom strukturom, luksuzni elementi rasvjete i djelovi mobilijara.

Od 1926. godine, u Dvoru kralja Nikole, smješten je Državni muzej Crne Gore, pri čemu je enterijer gotovo nepromijenjen u odnosu na prvobitni izgled.

Vladin dom

Monumentalna zgrada nazvana Vladin dom, poznata i kao zgrada Crnogorskog parlamenta, a nakon Prvog svjetskog rata i kao Dom slobode, podignuta je 1910. godine. Njen projektant bio je italijanski arhitekta Koradini.

Zgrada je rađena za potrebe Narodne skupštine i smještaj državnog aparata, te je – u vrijeme kada je podignuta – bila najveća građevina u Crnoj Gori. Sastoji se od visokog prizemlja i sprata. Na vrhu pročelja dominira raskošna atika sa skulpturama, reljefnim ukrasima i satom. U enterijeru, posebno se ističe svečana sala „Ivan Crnojević“, bogato ukrašena različitim dekorativnim elementima u strukturi i dinastičkim grbovima.

Plavi dvorac

Dvorac prijestolonasljednika Danila, poznat i pod imenom Plavi dvorac, sagrađen je 1895. godine na prostoru između dva gradska parka. Na njegovoj gradnji angažovani su italijanski i najbolji lokalni majstori. Dvorski prostor ograđen je visokim, a ispred glavne fasade i niskim zidom sa metalnim šipkama. Iste godine, u dvorišnom prostoru uređeno je tenisko igralište i bazen. Sredinom 1910. godine, uvedeno je električno osvjetljenje. Prijestolonasljednik Danilo, rezidencijalno zdanje koristio je do 1916. godine.

Danas Plavi dvorac služi kao rezidencija Predsjednika Crne Gore.

Zetski dom

Zgrada cetinjskog pozorišta, nazvana Zetski dom, prvobitno je – uz teatarski sadržaj – bila namijenjena i za smještaj arhiva, muzeja i čitaonice sa bibliotekom.

Gradnja Zetskog doma, po projektu arhitekte Josipa Sladea, završena je 1892. godine. No, interesantno je kako je prva pozorišna predstava, „Balkanska carica“, u još nedovršenom pozorištu izvedena četiri godine ranije.

Prvobitni enterijer bio je urađen raskošno i moderno – po ugledu na evropske kamerne teatre. U novije vrijeme, pozornica je proširena, enterijer je obnovljen, a scena snabdjevena savremenim rekvizitima koji omogućavaju nesmetano održavanje svih vrsta dramskih predstava.

Bolnica „Danilo I“

Na Cetinju je 1873. godine izgrađen objekat prve bolnice u Crnoj Gori – dvospratna zgrada pravougaone osnove. Bolnica je izgrađena od unovčenih poklona, dobijenih prilikom krštenja prijestolonasljednika Danila (1871), a ponijela je ime prvog crnogorskog svjetovnog vladara – Danila I.

Vojni stan

Vojni stan, u kojem danas djeluje Javno preduzeće „Sportski centar“, zapravo, predstavlja prvu kasarnu Crnogorske vojske. Iako je kamen temeljac za gradnju objekta položen 1895. godine, njegova gradnja okončana je tek deceniju i po kasnije.

Ljetnja pozornica

ljetnja

Cetinjska Ljetnja pozornica predstavlja jednu od najakustičnijih otvorenih scena u zemlji. Smještena ispod Orlovog krša, pozornica, rješenjem scene i gledališta podsjeća na antičke amfiteatre, te je njen izgled danas jedinstven na području Crne Gore. Ljetnja pozornica izgrađena je 1951. godine, a njen kapacitet iznosi blizu 2.000 sjedećih mjesta.