U nastavku, integralno prenosimo današnji intervju sa gradonačelnikom Bogdanovićem:

Crnogorska prijestonica je u minule dvije decenije bila možda najveća žrtva tranzicionih procesa na prostoru Crne Gore. Od nekada respektabilnog industrijskog centra, sa velikim brojem zaposlenih, Cetinje je postao grad bez proizvodnih pogona, sa vjerovatno najvišom stopom nezaposlenosti u državi.

Posljednjih godina, međutim, ima naznaka da će se tu nešto promijeniti. Gdje je danas Cetinje i kuda će dalje? Odgovore na ta pitanja potražili smo u razgovoru sa gradonačelnikom Aleksandrom Bogdanovićem. Za Pobjedu Bogdanović govori o projekcijama razvoja ovog grada, njegovim potencijalima, privlačnim uslovima za potencijalne investitore, ali i teškoćama i preprekama na koje nailazi u realizaciji razvojnih projekata. Prioritet mladog gradonačelnika je otvaranje novih radnih mjesta, jer jedino tako Cetinjani mogu očekivati bolji život u vremenu koje dolazi, ali ne zaboravlja ni na potrebu sanacije i izgradnje prilično zapuštene komunalne infrastrukture, rješavanje višedecenijskog problema vodosnabdijevanja, izgradnju novih turističkih kapaciteta…

U perspektivi Bogdanović vidi prilično svijetlu budućnost svog rodnog Cetinja, ali razgovor počinjemo pitanjem koje se odnosi na ono što se sada čini…

POBJEDA: Šta biste izdvojili kao najveći uspjeh, a šta kao najveći propust u ovom dvogodišnjem mandatu?

BOGDANOVIĆ: Zadovoljan sam dosadašnjim radom gradske uprave na čijem sam čelu. Ipak, smatram da je mnoštvo izazova tek pred nama.

Kao svoj najveći uspjeh u aktuelnom poslu, prije svega, vidim izuzetne radne rezultate čitavog kolektiva i mojih saradnika, zahvaljujući čemu smo već prepoznati kao efikasna, inventivna i odgovorna gradska uprava.

Kao najveći propust u dosadašnjem mandatu, bez dileme, vidim nemogućnost da u pojedinim situacijama, odnosno po pitanju pojedinih projekata odreagujemo brže i efikasnije. To je, međutim, najčešće uslovljeno brojnim i dugotrajnim procedurama, na koje mi ne možemo uticati.

POBJEDA: Ali to nije vaš propust, već sistemski problem…

BOGDANOVIĆ: Tako je, ali te procedure morate poštovati i pri tome gubiti vrijeme. To su jako složene i komplikovane procedure koje vas prosto onemogućavaju da realizujete neke projekte u razumnim rokovima. Šta smo sve morali da uradimo kada je žičara u pitanju… Ali tako je i kod drugih projekata. Imate volju da nešto uradite, imate investitore, čak i obezbijeđen novac, ali onda nastupa dugotrajni i mukotrpni posao savlađivanja raznih procedura.

Imam iskustvo od prošle godine da smo još u martu za određene poslove završili tendersku dokumentaciju, a poslije toga smo morali da čekamo nevjerovatnih šest mjeseci kako bismo krenuli u realizaciju. Zato smatram da se zakoni u toj oblasti moraju mijenjati. To će biti u interesu svih, brže ćemo ići naprijed.

POBJEDA: Šta kažu Cetinjani o vašem dosadašnjem radu?

BOGDANOVIĆ: Smatram da, ipak, nijesam pozvan da govorim o reakcijama građana na rad gradske uprave. Generalno, građani cijene rad i trud i otud sam uvjeren da vrednuju naše djelovanje – no, same reakcije najbolje je potražiti upravo među mojim sugrađanima.

S obzirom da je naša lokalna uprava danas dostupna građanima na sve moguće načine – počev od direktnog kontakta u bilo koje vrijeme, sve do interneta i socijalnih mreža, zaista imamo dobru komunikaciju sa njima. Naravno, suočeni smo i sa kritikama i sa sugestijama i to je zaista dobro – jer građani nam time daju do znanja da pažljivo prate naš rad, da su upućeni u naše aktivnosti i da ih rad lokalne uprave interesuje.

POBJEDA: Specifična je pozicija Cetinja u odnosu na druge gradove u Crnoj Gori. Ima li u tom kontekstu gradonačelnik Cetinja više obaveza i odgovornosti i drugačije zadatke u odnosu na kolege iz drugih crnogorskih opština?

BOGDANOVIĆ: Cetinje je, kao prijestonica i kao kulturni, duhovni i istorijski centar, zaista prilično specifično u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave. Zbog toga imamo i veću odgovornost. Ovom prilikom, ipak, moram iskazati stav da uloga Cetinja, uprkos tome što uživa status prijestonice, treba biti dodatno osnažena. Smatram da to nije isključivo moje, već i mišljenje velikog dijela mojih sugrađana. U tom smislu, zajedno sa univerzitetskim profesorima iz zemlje i inostranstva, već smo uradili analizu položaja prijestonice u sistemu lokalne samouprave, sa preporukama za unapređenje statusa za budući period. A pomenutim dokumentom, preporučene su izmjene i dopune zakonskih akata koji tretiraju položaj prijestonice, u cilju jačanja njene uloge. Jako brzo ćemo te izmjene uputiti Skupštini Crne Gore.

POBJEDA: Od respektabilnog industrijskog centra tokom tranzicije Cetinje postaje sredina sa sasvim drugim karakteristikama. Kako se to odrazilo na standard Cetinjana kada su u pitanju radna mjesta, njihove zarade i koliko je to uticalo na promjenu razvojnog koncepta grada? 

BOGDANOVIĆ: Na Cetinju jeste teška socio-ekonomska situacija. U zadnje dvije decenije zatvoreni su mnogi proizvodni pogoni, a to je dovelo do bitnog rasta stope nezaposlenosti. Mi smo, nažalost, među pet gradova u Crnoj Gori koji imaju najvišu stopu nezaposlenosti. Stoga, taj je problem u fokusu naše pažnje i otud smo čvrsto opredijeljeni u cilju realizacije planova vezanih za otvaranje novih radnih mjesta, a time i rast kvaliteta života u našem gradu.

POBJEDA: Prema nekim anketama Cetinje je danas među tri najpogodnija crnogorska grada za investiranje. Zbog čega je tako rangirano? 

BOGDANOVIĆ: Smatram da smo takvom imidžu Cetinja doprinijeli kroz nedavno usvojene stimulativne mjere, koje će gradska uprava ponuditi budućim investitorima zainteresovanim da ulažu na našoj teritoriji.

Mogu slobodno reći da je riječ o jedinstvenom paketu povoljnosti u Crnoj Gori, ali i u regionu, koji pruža niz fiskalnih i finansijskih podsticaja. Stimulansi, između ostalog, podrazumijevaju benefite sa državnog, ali i sa lokalnog nivoa. Između ostalog, pri otvaranju novih radnih mjesta, spremni smo da proužimo finansijsku podršku u visini i do tri hiljade eura po zaposlenom. Takođe, budući investitori, ulaganjem u Cetinje, mogu napraviti znatne uštede i kroz fiskalne stimulanse.

POBJEDA: Šta konkretno nudite potencijalnim investitorima?

BOGDANOVIĆ: Aktivno radimo na uspostavljanju dvije biznis zone. Prva, namijenjena brownfield investicijama, biće smještena na prostoru bivšeg „gornjeg Oboda“, gdje ćemo, kroz saradnju sa Vladom Crne Gore, te Marinom Abramović i Remom Kolhasom, uspostaviti višenamjenski centar Marina Abramović Community Center Obod Cetinje (MACCOC). Izrada master plana, kojim će biti definisani sadržaji MACCOC-a, već u finalnoj fazi i biće završen u aprilu, kako smo i obećali. Nedavno sam bio u prilici i da pogledam preliminarni projekat, odnosno radnu verziju tog dokumenta, i otud sa zadovoljstvom mogu konstatovati da su naši partneri već obavili znatan dio posla u pravcu osmišljavanja i definisanja cjelokupnog kompleksa.

Već naredne sedmice slijedi i novi susret sa Marinom Abramović i Rem Kulhasom, tokom kojeg ćemo, uvjeren sam, dobiti još više razloga za optimizam povodom dalje dinamike realizacije ideje višenamjenskog centra MACCOC, koji će imati 80 odsto komercijalnih, te 20 odsto kulturno – umjetničkih sadržaja.

Druga biznis zona biće locirana na prostoru industrijsko – servisne zone, uz sami magistralni put Cetinje – Budva, i ona će biti namijenjena greenfield investicijama.

POBJEDA: Ima li već interesovanja nekih investitora?

BOGDANOVIĆ: Mi već imamo dogovor sa prvim nosiocem posla u MACCOC-u. Još ne mogu konkretno da otkrijem o čemu se radi, ali mogu reći da je riječ o jednom češkom brendu i da smo već jednu halu od dvije hiljade kvadrata rezervisali za taj projekat. Do kraja godine tu će biti zaposleno najmanje 40 ljudi.

Osim toga, skoro svakodnevno imamo interesovanje i drugih investitora za ovaj prostor. Ima ideja da se tu organizuje proizvodnja tumor-markera, solarnih uređaja… Tokom prošle godine smo obavili razgovore i sa svim našim, cetinjskim privrednicima, koji su takođe iskazali spremnost da, uz stimulativne mjere, angažuju dodatnu radnu snagu. Procjenjujemo da bi se i tu moglo otvoriti oko 70 novih radnih mjesta.

POBJEDA: Da li je što urađeno na sanaciji i izgradnji prilično zapuštene komunalne infrastrukture na Cetinju?

BOGDANOVIĆ: Uradili smo dosta i teško bi bilo sve pobrojati u ovom razgovoru. Zato ću izdvojiti samo neke projekte. Na gradskom području smo napravili ili sanirali čitav niz ulica – među kojima i neke u samom centru grada, koje su do juče bile kategorizovane kao makadamski putevi. Radili smo i na seoskom području, pa u Riječkoj i Katunskoj nahiji danas imamo nekoliko novih asfaltnih putnih dionica. Naš najveći projekat, koji je već u toku, odnosi se na prilaz gradu. Od decembra, počeli smo sa rekonstrukcijom raskršća na ulazu u grad, gdje će narednih mjeseci biti izgrađen kružni tok, uz novu rasvjetu i sasvim drugačiju konfiguraciju okolnog terena. Čim taj posao bude okončan, slijedi izgradnja saobraćajnice sa četiri trake koja će upravo od kružnog toka voditi ka samom jezgru Cetinja.

Nedavno smo završili i posao na zamjeni javne rasvjete u istorijskom jezgru, a ove godine očekuje nas instaliranje solarne javne rasvjete u ostatku gradskog područja. Realizacija tog posla predstavljaće izuzetan doprinos našoj ideji Cetinja kao energetski efikasnoj urbanoj cjelini, što će, između ostalog, rezultirati izuzetnim uštedama.

Na planu energetske efikasnosti ne treba izostaviti ni projekat „Beautiful Cetinje“, koji smo počeli prošle godine. Projekat podrazumijeva potpunu rekonstrukciju zdanja u jezgru grada, uz implementaciju najsavremenijih mjera energetske efikasnosti. Prvi objekat – bivše britansko poslanstvo – završili smo prošle godine, a benefiti rekonstrukcije već su evidentni. Projekat „Beautiful Cetinje“ biće nastavljen ovogodišnjom rekonstrukcijom stare bolnice „Danilo Prvi“, te bivšeg ruskog poslanstva.

Ove godine okončaćemo i rekonstrukciju glavne gradske, Njegoševe ulice. Radovi će biti nastavljeni početkom marta. Riječ je o projektu koji sa sobom nosi i svojevrsnu simboliku, s obzirom da ove godine obilježavamo dva stoljeća od Njegoševog rođenja.

POBJEDA: Glavni cetinjski problem je već u dužem nizu godina snabdijevanje grada vodom. Hoće li i dalje biti uobičajenih restrikcija?

BOGDANOVIĆ: Posebno poglavlje priče o gradskoj infrastrukturi jeste višedecenijski problem u vodosnabdijevanju. Još prije dvije godine, ukinuli smo ustaljene ljetnje dnevne restrikcije. Prošle godine, uz podršku Vlade Crne Gore, izmirili smo obaveze JP Vodovod i kanalizacija prema Elektroprivredi Crne Gore, koje su iznosile više od tri miliona eura, a koje su predstavljale ogroman teret u funkcionisanju tog preduzeća.

Sa druge strane, u pravcu stvaranja uslova za dugoročno rješavanje problema sa vodosnabdijevanjem, uz podršku Delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori, uradili smo Studiju izvodljivosti koja nam je definisala dalji posao na rekonstrukciji cjelokupne vodovodne mreže. Ove godine ćemo početi sa aktivnostima definisanim u programu hitnih mjera, čija je ukupna vrijednost 2,52 miliona eura i time ćemo dodatno doprinijeti stabilizaciji vodovodnog sistema Cetinja.
Čitav posao biće vrijedan 11 miliona eura, a što je najbitnije – finansijska konstrukcija već je obezbijeđena. Stoga, imajući u vidu stvorene pretpostavke, ali i sve što smo dosad preduzeli, uvjeren sam da će ovo biti godina najdinamičnije rekonstrukcije cetinjskog vodovoda, te da će obustave u vodosnabdijevanju već od sljedeće godine za sve stanovnike Cetinja, nakon pune četiri decenije, biti dio prošlosti.

POBJEDA: Kakve su projekcije razvoja opštinskih subcentara, kao što su Rijeka Crnojevića, Njeguši, Ivanova korita ili Čevo?

BOGDANOVIĆ: Rijeka Crnojevića i Njeguši posebno su tretirani našom politikom ruralnog razvoja. Svjedoci smo, nažalost, da se Rijeka Crnojevića, kako decenije odmiču, suočava sa sve većim odlivom stanovništva. No, uprkos tome, vjerujem da potencijali tog mjesta sa okolinom mogu biti valorizovani u punoj mjeri, što se, naravno, prevashodno odnosi na turizam.
A turizam je, prema mom mišljenju, ključni zamajac i kada je riječ o daljem razvoju Njeguša – mjesta koje je sve prepoznatljivije na turističkoj mapi naše države. Prošle godine realizovali smo tender za rekonstrukciju tamošnjeg mjesnog trga i tržnice, te možemo očekivati da će pomenuti radovi, u sklopu prve faze, početi već tokom proljeća.

U Rijeci Crnojevića ove godine realizovaćemo projekat obnove fasada, a zajedno sa Ambasadom Republike Azerbejdžan već razmatramo i pitanje rekonstrukcije objekta u kojem će biti smještena multimedijalna sala.

Na Žabljaku Crnojevića, uz podršku Turske agencije za međunarodni razvoj, pristupićemo instalaciji nove javne rasvjete. Takođe, kao važan mjesni centar, našu posebnu pažnju zaslužuje i Čevo.

POBJEDA: U nekoj vašoj viziji, kakvo Cetinje bi trebalo da bude za desetak godina?

BOGDANOVIĆ: Imajući u vidu prilično turbulentne događaje u nedavnoj prošlosti našeg grada, odgovoriti na ovo pitanje, svakako, nije ni lak ni zahvalan zadatak. No, kako zaista istinski vjerujem u uspjeh naših ideja i planova, a znajući da na putu ka njihovom ostvarenju nijesmo sami – već da imamo podršku širokog kruga partnera sa državnog i međunarodnog nivoa, usudiću se da kažem kako Cetinje za desetak godina vidim kao grad čiji će stanovnici biti znatno spokojniji u odnosu na aktuelni period. Vjerujem da će se naši napori u pravcu privlačenja novih investicija isplatiti i da ćemo u narednim godinama svjedočiti drastičnom padu stope nezaposlenosti. A pad te stope, garantuje nam i pad procenta socijalno ugroženih građana. Upravo to jeste ključni motiv svega što naša lokalna uprava radi.

Istovremeno, Cetinje za desetak godina vidim i kao grad mladih ljudi, studenata, koji će vrijeme provoditi u jednom od najmodernijih univerzitetskih kompleksa umjetnosti u regionu.

Cetinje sa okolinom vidim i kao centar turizma. Ukoliko se naša očekivanja povodom izbora partnera ostvare, vjerujem i kako će se sa Cetinja, a prije svega ka Cetinju, osim drumom, za desetak godina turisti dolaziti i na još jedan način – najdužom turističkom žičarom na svijetu.

Ukoliko za deset godina doista bude tako, onda ću sa pravom biti zadovoljan, znajući da je Cetinje napokon, nakon više decenija, opet postao grad kakav zaslužuje i kakav treba da bude.

POBJEDA: Da li je u vašim planovima i turizam jedan od oslonaca budućeg razvoja?

BOGDANOVIĆ: Turizam to svakako jeste. Cetinje je po svom potencijalu jedna od najvećih turističkih destinacija u Crnoj Gori. Formiranjem Turističke organizacije smo napravili jedan korak naprijed, ali još mnogo toga treba uraditi u periodu koji predstoji.

Na Cetinju nam danas nedostaju hotelski kapaciteti, a namjera nam je da se ne baziramo samo na tom izletničkom turizmu, na turistima koji će sa lanč paketima prošetati Cetinjem. Ali ovdje sada imamo samo dva hotela, od kojih jedan ne radi pola godine, a drugi ima skromne kapacitete. Trebaju nam, dakle, novi, kvalitetni smještajni kapaciteti.

POBJEDA: Ima li izgleda da ih uskoro bude?

BOGDANOVIĆ: Da, upravo ove godine ćemo dobiti novi hotel na Cetinju, a predviđeno je da vrlo brzo damo dozvolu za gradnju još jednog hotela. Istina, riječ je o manjem hotelu, ali mislim da budućnost i počiva na tim malim hotelima. Takođe smo krenuli u izradu projektne dokumantacije za hotel „Lokandu“.

POBJEDA: I odavno najavljivana žičara od Kotora do Cetinja bi trebalo da obogati turističku ponudu. Jeste li optimista kad je o tom projektu riječ, jer u javnosti ima i skeptičnih komentara? 

BOGDANOVIĆ: Optimista sam i pored tih rezervi koje se čuju u odnosu na taj projekat. To je i razumljivo jer sve to traje već nekih pet godina. Ali u međuvremenu smo morali da odradimo izuzetno obiman pripremni posao. Izgleda nevjerovatno, ali za projekat žičare uradili smo ni manje ni više nego 12 studija izvodljivosti! Tek poslije toga smo mogli pristupiti izradi idejnog, odnosno glavnog projekta. Raduje me što je sve to sada za nama i što smo sve te procedure koje su bile jako složene i komplikovane uspješno okončali.

Očekujem, dakle, da kroz najviše pola godine počne realizacija ovog projekta kojim će turistička ponuda Crne Gore biti izuzetno obogaćena. Jako je bitno naglasiti da je EBRD već obezbijedila 15 miliona eura za prvu fazu radova, što će biti od izuzetnog značaja za budućeg privatnog partnera.

POBJEDA: Ima li planova kada je u pitanju vjerski turizam?

BOGDANOVIĆ: Puno nade polažem i u taj vid turizma. Kada je riječ o izmještanju ikone Bogorodice Filermose, nedavno sam, sa ministrom kulture Branislavom Mićunovićem i direktorom Narodnog muzeja Pavlom Pejovićem bio u prilici da prisustvujem prezentaciji tog projekta i zaista mogu reći da sam oduševljen. Ikona će biti izložena u podzemnoj sali, koja će biti formirana u samoj Cetinjskoj pećini. Riječ je o prostoru koji će se u cjelosti nalaziti ispod zemlje, a prema planiranim gabaritima, u salu će moći da stane najviše stotinu posjetilaca. Obodi, odnosno zidovi pećine, svakako, ostaće autentični. Formom i dimenzijama, sala će upućivati na karakteristike lokalne baštine povezane sa ekumenskim i duhovnim vrijednostima. Naravno, neće biti zapostavljen ni muzejski i kontemplativni karakter, koji je neophodan kako bi ukazali na dragocjenost izložene ikone. Kad ovo realizujemo Cetinje može postati mjesto hodočašća evropskih razmjera.

POBJEDA: Kakvo je danas stanje u cetinjskoj opštinskoj kasi?

BOGDANOVIĆ: Uticaj finansijske krize neizostavan je momenat kada se govori o aktuelnoj fiskalnoj politici svih lokalnih uprava u regiji, nezavisno od njihove veličine, ekonomske snage i drugih parametara. No, uprkos krizi, prijestonica Cetinje ima izuzetno stabilno finansijsko poslovanje.

U prvom redu želim naglasiti da smo tokom protekle dvije godine uspjeli napraviti znatno smanjenje ukupnog duga gradske uprave, i to u iznosu većem od dva miliona eura. Zaposleni u prijestonici Cetinje i našim javnim preduzećima uredno su dobijali mjesečne zarade, a sve obaveze prema bankama i drugim institucijama izvršavane su blagovremeno i u skladu sa predviđenom dinamikom. Jednako je zanimljivo pomenuti i kako smo dvije prethodne fiskalne godine završili sa ostvarenjem budžeta većim od 100 odsto, što je, vjerujem, jedinstven slučaj u Crnoj Gori.

Sve to predstavljalo je dobru osnovu da za tekuću godinu isplaniramo kvalitetan – nominalno manji, no realno veći budžet grada. Iznos troškova i prihoda predviđenih ovogodišnjim budžetom je 6,56 miliona eura. Interesantno je pomenuti kako je ovo, nakon čitavog niza godina, prvi budžet prijestonice Cetinje koji ne podrazumijeva kreditna zaduženja, ali i da će gotovo petina budžeta biti namijenjena realizaciji kapitalnih projekata. Smatram da to apsolutno svjedoči kako prijestonica Cetinje danas ima stabilan i održiv finansijski sistem.

Uz to, zahvaljujući brojnim aktivnostima na planu povezivanja sa različitim domaćim i međunarodnim institucijama, izvršavanju preuzetih obaveza i povjerenju partnerskih organizacija, samo za ovu godinu obezbijedili smo dodatnih 15 miliona eura sredstava koja će biti namijenjena realizaciji kapitalnih projekata.