Javnu raspravu o Nacrtu zakona o Prijestonici sprovodi Ministarstvo javne uprave, koje će razmotriti prijedloge, sugestije i komentare učesnika, nakon čega će sačiniti Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi. Izvještaj će biti objavljen na internet stranici Ministarstva javne uprave i portalu e- uprave, u roku od 10 dana od dana završetka javne rasprave.

Prijestonica Cetinje poziva sve zainteresovane građane i organizacije da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos u razmatranju Nacrta Zakona o Prijestonici.

Nacrt zakona o prijestonici donosi mnogo bolja i jasnija rješenja u odnosu na onaj iz 2008. godine, naročito sa aspekta afirmacije i razvoja Cetinja – kazao je ranije Pobjedi gradonačelnik Aleksandar Bogdanović.

- Naša je želja da se Cetinju vrate mnoge državne ustanove koje su tu bile do 1946. godine. Podsjetimo, nakon Drugog svjetskog rata, određivanjem tadašnjeg Titograda za glavni grad Crne Gore, preseljene su gotovo sve ustanove republičkog karaktera, čime je Cetinje izgubilo status koji je vjekovima prije toga imao. Preseljenje važnih državnih institucija jedna je od ključnih aktivnosti koje Prijestonici treba da povrate status i značaj kakav zaslužuje i dodatno ojača uloga Prijestonice u sistemu države. Pored Rezidencije Predsjednika Crne Gore, planirano je da sjedište Ustavnog suda Crne Gore bude u prijestonici. Takođe, pored Ministarstva kulture čije sjedište je u prijestonici, planirano je preseljenje i Ministarstva vanjskih poslova, za čije potrebe je već u završnoj fazi rekonstrukcija objekta na Cetinju - bivše Rusko poslanstvo. Pošto je Cetinje bio ne samo istorijski nego i diplomatski centar Crne Gore, na ovaj način mu se taj status vraća. Zakonom je definisano da pored Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju bude i Istorijski institut Crne Gore, što mu nesumnjivo i pripada – kazao je gradonačelnik Bogdanović.

On smatra da je druga bitna odredba to što nacrt predviđa obezbjeđenje sredstava za razvojne aktivnosti prijestonice iz kojih će se finansirati i projekati koji doprinose otvaranju novih radnih mjesta, razvojni i infrastrukturni projekti, zatim projekti na očuvanju kulturno istorijskog nasleđa, projekti od javnog interesa koji se realizuju po modelu javno-privatnog partnerstva ili drugog oblika partnerstva i ostali projekti od značaja za razvoj Prijestonice.

- Svakako, nije slučajno da smo projekte koji doprinose otvaranju novih radnih mjesta definisali kao prvi i najvažniji prioritet, koji će se finansirati iz tih sredstava – kazao je gradonačelnik.