Na ceremoniji, organizovanoj u znak sjećanja na datum kada je gospodar Ivan Crnojević 1482. godine preselio prijestonicu svoje države na Cetinjsko polje, ovogodišnja Povelja „Ivan Crnojević“ dodijeljena je naučnom i kulturnom radniku, publicisti i autoru Marku Špadijeru.

Tokom događaja, prisutne je pozdravio gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović, koji je kazao kako četvrti januar predstavlja važan datum, koji je u istorijskom trajanju Crne Gore nezaobilazan i dragocjen.

- Skrasivši se na Cetinjskom polju, obgrljenom brdima tvrdim i stamenim Lovćenom, naš je gospodar našao utočište i svoj mir, sigurnost za početak sazdanja svog dvora i manastira. Bio je to temelj za vječnost, za stoljeća tokom kojih se znalo - dok ima Cetinja, i Crne Gore ima.

Stvarajući ovaj grad svojim i centrom Crne Gore - gospodar Ivan Crnojević trajno mu je darovao krunu, koja mu pripada i danas. Pod tom će krunom u naručju vremena biti sabrani dani ponosa i dani rana, dani borbe i dani mira, ali nikada – dani poniženja i izdaje. Zato je ovaj grad, sa krunom svojom, toliko važan, postojan poput kamena na kojem je podignut, ponosan i visok poput planine koja je vjekovima svjedočila svim njegovim danima.

Koliko se tek epoha smijenilo za minulih 535 ljeta, koliko je vladara za to vrijeme sa Cetinja služilo Crnoj Gori? Koliko je vaskrsnuća crnogorskih poteklo sa Cetinja - od onog prvog, što ga se sjećamo ovog dana, do onog posljednjeg, kada smo i sami bili u prilici da vratimo dug precima, onih bez kojih nam istorija i prošla stoljeća ne bi služili na čast i na ponos.

Zato se danas prisjećamo tvorca prijestola cetinjskog – na kojem je do današnjeg dana ostala ustoličena ljubav prema Crnoj Gori i snaga koja joj je bila potrebna da vaskrsne i u najtežim danima. Zato je Cetinje simbol trajanja jedne zemlje, inspiracija i izvorište nade, slobode, vjere i ponosa.

Baš zbog toga, svi mi u obavezi smo da danas Cetinju služimo najbolje što znamo. Da radimo za Cetinje. I da čuvamo plamen crnogorske slobode, ponosa i ljubavi ovdje - gdje je on i iznikao iz Ivanove luče – naglasio je on.

Gradonačelnik Bogdanović podsjetio je i na sve što je gradska uprava uradila i započela tokom proteklih 12 mjeseci.

- Podsjetiću da smo u vremenu između dva četvrta januara očuvali kontinuitet podsticaja privredi. Tako na prostoru ’Košute’ umjesto napuštenih fabričkih hala danas imamo finalizaciju gradnje niza objekata u okviru nove poslovne zone, gdje ćemo već ove godine dobiti nova radna mjesta. Slično je i sa turističkim kompleksom „Krstac“ na Njegušima, koji je nikao znatno brže nego što smo i sami očekivali. Nastavljeni su radovi i na brojnim drugim privrednim sadržajima, od hotela koji će uskoro biti otvoren u gradskom središtu, sve do investicija na ruralnom području, poput one u mjestu Građani.

Naša je gradska uprava stavila tačku i na još jedan, decenijama izražen problem Cetinja. Izgradili smo novu kanalizacionu mrežu na području čitavog grada, čime smo stvorili uslove da konačno, za sva vremena, riješimo pitanje otpadnih voda.

Samo u proteklih 12 mjeseci, izgradili smo i rekonstruisali gotovo 40 kvadratnih kilometara gradskih i seoskih saobraćajnica, što je svojevrstan rekord u novijoj prošlosti grada.

Zajedno sa partnerima, gradili smo stambene zgrade, a u prethodnoj smo godini stvorili uslove za realizaciju još sličnih projekata.

Ušli smo u finalnu fazu obnove bivšeg ruskog poslanstva. Osim što ćemo dobiti još jedan završen objekat u okviru programa „Beautiful Cetinje“, time ćemo dodatno doprinijeti imidžu Cetinja kao važnog administrativnog centra – s obzirom da će u pomeutoj zgradi biti smješteno Ministarstvo vanjskih poslova.

Nastavljena je gradnja Univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti, gdje sada imamo niz novih objekata. Ipak, posebno sam zadovoljan što je upravo Prijestonica Cetinje obezbijedila 4,2 milion eura za gradnju Fakulteta dramskih umjetnosti, zahvaljujući donaciji Republike Turske – njihovoj najvećoj dosadašnjoj u Crnoj Gori.

Bila je ovo i godina u kojoj smo završili tender za izvođenje radova na projektu izmještanja Ikone bogorodice Filermose, tokom koje je konačno savremenim uređajima i inventarom opremljena unutrašnjost autobuske stanice, ali i u kojoj smo realizovali još niz projekata u samom gradu.

Nijesmo zapostavili ni ruralno područje. Uz dinamične radove na poboljšanju saobraćajne infrastrukture na selima, posebno je značajna bila gradnja novog vodovoda u Rijeci Crnojevića, vrijedna 100.000 eura. U istom smo mjestu rekonstruisali stambenu zgradu, u kojoj su sada smješteni i novi sadržaji komercijalnog karaktera. Već sam naglasio da smo imali važnu investiciju i na Njegušima, gdje ćemo ove godine početi i gradnju trga sa pijacom.

Ulagali smo i u naše resurse, pri čemu ću posebno naglasiti da smo cetinjskim vatrogascima obezbijedili najsavremeniju tehnološku i drugu opremu za rad.

Ne želim detaljnije podsjećati na to koliko smo sredstava obezbijedili kroz međunarodnu saradnju. Tek ću istaći da smo, sarađujući sa Evropskom unijom, Sistemom Ujedinjenih nacija, ali i državama poput SAD, Turske ili Kine tokom proteklih godina obezbijedili sredstva za projekte u ukupnom iznosu od oko 18 miliona eura. Od već pomenute gradnje nove kanalizacione mreže i Univerzitetskog kompleksa, preko savremene solarne rasvjete, obnove znamenitih gradskih objekata i mnogih sličnih projekata – pokazali smo da imamo dobre ideje koje nailaze na podršku naših međunarodnih partnera, sa kojima smo izgradili izuzetno čvrste spone.

Naravno - naš pouzdan partner i dalje je ostala Vlada Crne Gore, koja pokazuje senzibilan odnos prema Cetinju - kakav je naš grad, svojim značajem i trajanjem, apsolutno zaslužio – kazao je on.

Čestitajući Marku Špadijeru na priznanju, gradonačelnik Bogdanović obrazložio je i odluku o ovogodišnjem dobitniku Povelje „Ivan Crnojević“.

- Rad u interesu Cetinja, u smjeru njegovog razvoja i afirmacije nešto je što spaja sve nas koji smo danas ovdje. A pomno prateći aktivnosti i rad svih organizacija i pojedinaca, ne samo iz našeg grada nego i znatno šire – sa zadovoljstvom ću naglasiti kako je iz godine u godinu krug takvih ljudi sve veći.

Upravo to, jedan je od motiva koji obilježavaju proslavu četvrtog januara. Dan koji je poseban i znamenit i za naš grad i za našu državu, prilika je da posebnu pažnju posvetimo onima koji su mu svojim djelovanjem bili posebno privrženi.

No, ovom prilikom, izdvojiću jednog čovjeka, neumornog radnika, a prije svega našeg Cetinjanina - kojem ću sa posebnim zadovoljstvom danas uručiti Povelju „Ivan Crnojević“. O njemu ne treba posebno govoriti – jer svi mi jako dobro znamo ko je gospodin Marko Špadijer.

Znamo ga kao publicistu i književnika. Kao nosioca inovacija i progresivnih procesa u brojnim oblastima tokom brojnih decenija. Kao vanserijskog svestranog djelatnika posvećenog umjetnosti, diplomatiji, akademskim i društvenim procesima. Kao borca za mir i kao borca za dostojanstvo svoje domovine. Kao intelektualca svoje vrste. A prije svega – znamo ga kao prijatelja. Kao Cetinjanina. Kao jednog od onih sugrađana koji Cetinje i danas čine gradom čiji će ljudi svojim životom i svojim dostignućima najbolje predstaviti i afirmisati njegovo ime.

A naš Marko Špadijer nije samo radio na predstavljanju i afirmaciji Cetinja. Tokom cjelokupnog rada, on je bio privržen svom gradu, radeći za njega i uvijek se, iznad svega, zalažući za njegovo dostojanstvo i status, identifikujući se sa Cetinjem.

Na tom je fonu bio i njegov višedecenijski angažman u Matici crnogorskoj, koju je kao nezavisan krug biranih intelektualaca iznjedrio upravo na Cetinju. Nastala kao reakcija na turobna vremena, Matica crnogorska postala je vremenom institucija kulture i nauke, dosljedan čuvar crnogorskog bića i identiteta, organizacija koja svojim radom uvijek pruža nemjerljiv doprinos društvenim kretanjima u Crnoj Gori. A zasluge za te činjenice posebno pripadaju Marku Špadijeru - koji je strpljivo i predano radio kako bi Matica postala ono što danas jeste.

Sve što je navedeno, a prije svega - sve što ime Marka Špadijera znači u širim okvirima, čini mi iznimnu čast što ovogodišnja Povelja „Ivan Crnojević“ pripada upravo njemu – zaključio je on.

Gradonačelnik Bogdanović potom je uručio Povelju „Ivan Crnojević“ ovogodišnjem dobitniku, koji je naglasio kako, kao Cetinjanin, „priznanje prima sa posebnim uzbuđenjem“.

- Kao što bi svaki Cetinjanin, i ja ovu Povelju primam sa posebnim uzbuđenjem. Roditi se i živjeti na Cetinju je biografska činjenica, ali i pouzdan znak identifikacije. Cetinje svojom istorijskom energijom oblikuje živote svojih građana. Dvor, Manastir, Biljarda, Orlov krš, Vlaška crkva, Lovćenska vila, Vladin dom, Njegoševa ulica, ambasade stranih zemalja, nijesu samo gradski pejzaži pored kojih svakodnevno hodamo, već međaši vremena i slave koji su duboko usadili svoje poruke u nas. U tom smislu biti građanin Cetinja je privilegija, a biti dobitnik Povelje koja nosi ime njegovog osnivača - je posebna počast. Međutim, Cetinje je iznad pojedinačnih sudbina.

Naše Cetinje nije nastajalo kao naselje, već je 1482. godine rođeno kao grad. Renesansna svijest Ivana Crnojevića „oca Crnogoraca“ učinila je njegov novi prijestoni grad dijelom Evrope. Sjećanje na Ivana Crnojevića u 19. vijeku, kako je pisao Vuk Karadžić je “ tako svježe kao da je još juče vladao”. Kasnije su tuđi kultovi zamijenili domaće.

Povelju koja nosi ime Ivana Crnojevića, i koju imam čast da primim, doživljavam kao odlučnost suverene Crne Gore da svoje slavne ličnosti sačuva od zaborava i podsjeća da je “odavde je prva iskra sjekla” i vjekovima pokazivala put slobode Crnoj Gori.

Uvijek sam bio svjestan svoga duga prema Cetinju. Moj rodni grad me naučio da volim ljude i budem odgovoran prema prošlosti i sadašnjosti svog naroda. Ovdje sam naučio da cijenim duhovnost i humor kao nadmoć nad banalnostima. Mnogi od nas su odavde odnijeli sjeme koje se razlistalo u drugim sredinama.

Matica crnogorska, čiji sam jedan od osnivača, je ovdje začeta i aktivno prisutna, jer je Cetinje ona supstanca crnogorskog ideniteta koja nas uznosi i obnavlja slobodarski i plemeniti crnogorski patriotizam. Cetinje danas sa naporom hvata korak za budućnost i za novi uzlet traži aktivno učešće svih svojih građana. Ja više nemam moći da gradim, ali imam strast da sanjam jedno Cetinje kao moderni park kulture i nacionalne memorije u kome će se lijepo živjeti, a Crnogorci nalaziti podsticaj za svoju gordost među sugrađanima Evrope – kazao je Marko Špadijer.

Današnjoj svečanosti prisustvovale su brojne zvanice, među kojima i predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Desanka Lopičić, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, ministarka javne uprave u Vladi Crne Gore Suzana Pribilović, mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore admiral Dragan Samardžić, predsjednik Senata Prijestonice Cetinje dr Milovan Janković, poslanici u Skupštini Crne Gore, predsjednici crnogorskih opština i predstavnici diplomatskog kora.

Do danas, Povelju “Ivan Crnojević” dobijali su akademik dr Dušan Jovanov Martinović, dr Novak Jovanović, te slikar i karikaturista Luka Lagator. Dvije povelje dodijeljene su posthumno – prva je pripala esejisti i publicisti Pavlu Đonoviću, a 2011. godine i umjetničkom velikanu Miodragu Dadu Đuriću. Dobitnik Povelje “Ivan Crnojević” bio je i reditelj, a danas ambasador Crne Gore u Srbiji gospodin Branislav Mićunović. Tokom 2013. godine, priznanje je pripalo umjetniku Dimitriju Popoviću, a zatim je Povelju “Ivan Crnojević” dobio i Fudbalski klub “Lovćen”. Sljedeći dobitnik bio je dotadašnji prvi čovjek Sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, a danas direktor Programa Ujedinjenih nacija za razvoj za Evropu i Centralnu Aziju Rastislav Vrbenski, da bi prošle godine Povelja “Ivan Crnojević” pripala i predsjedniku Fudbalskog saveza Crne Gore Dejanu Savićeviću.

Uz to, povodom obilježavanja Dana osnivanja Prijestonice Cetinje, u tri navrata dodijeljena su i priznanja grada. Prvi put, 2013. godine, priznanje su ravnopravno podijelili Vojska Crne Gore i ženska rukometna reprezentacija Crne Gore. Potom je posebno priznanje pripalo tadašnjoj ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Sju Kej Braun. Prošle godine, priznanje je dodijeljeno doskorašnjem predsjedniku Saveza udruženja boraca Narodno – oslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore Andriji Nikoliću.